Od referendumskih inicijativa traženo je možda i pedesetak tisuća glasova više nego je potrebno, po zakonu 10 posto od ukupnog broja birača, ako je mlađih od 18 koji nemaju pravo glasa oko 700.000 odnosno 18 posto prema procjenama demografa. To bi značilo da je birača oko 3,18 milijuna, a ne 3,67 milijuna koliko ih je bilo po popisu birača za parlamentarne izbore 2020.
Tek kad Državni zavod za statistiku objavi podatke o dobnoj strukturi stanovništva moći će se izračunati koliko je zaista promašen popis birača kojih je za izbore 2020. bilo samo 213.834 manje od ukupnog broja stanovnika prema popisu iz 2021. To bi značilo da je samo toliko mlađih od 18 godina. Štoviše, kad se usporede stvarne brojke s popisom birača iz 2020. još veći su apsurdi po pojedinim županijama pa ispada da je 2020. u Vukovarsko srijemskoj županiji preklani bilo 1838 birača više nego je lani bilo popisanog stanovništva, u Šibensko-kninskoj 398, Zadarskoj 79 i Sisačko-moslavačkoj 5 birača više od ukupnog broja stanovnika!?
Iako su i demografske procjene Državnog zavoda za statistiku bile preoptimistične, ispada da su u posljednjoj procjeni za 2020. godinu u odnosu na popisani broj stanovnika promašile za 4 posto, odnosno 159.151 stanovnika. U svim županijama i Gradu Zagrebu procjene su bile veće od stvarnog broja popisanog stanovništva. U 11 županija - uglavnom do 150 tisuća stanovnika, izuzev Zagrebačke županije - procjena DZS-a je bila veća od 1,1 do 2,8 posto, u još četiri od 3,2 do 3,9 posto, (u četiri priobalne izuzev Šibensko-kninske i Gradu Zagrebu) od 4,7 do 5,8 posto i najveći je promašaj bio u Istarskoj županiji 7,3 posto.
Kad stignu podaci o dobnoj strukturi stanovništva moći će se izračunati i odstupanja u broju birača po deset izbornih jedinica. Prema popisu birača za izbore 2020. godine u 7 od 10 jedinica odstupanja su bila veća od zakonski dopuštenih od +/- 5 posto, a najviše su bili podcijenjeni glasovi birača u IX izbornoj jedinici (odstupanje od 12,7%), VII (11,7) i X (8,4%) izbornoj jedinici, a precijenjeni u IV. (-13,5%) i VI (-9,7%).
Uzimajući u obzir koje županije pripadaju kojoj izbornoj jedinici, i okvirni pad broja stanovnika u njima, odokativna metoda dovodi do zaključka kako bi i po realnom popisu birača, samo tri izborne jedinice mogle biti u zakonskim okvirima dopuštenih odstupanja u broju birača. S tim da smo u svakoj izbornoj jedinici po tom kriteriju broj stanovnika smanjili za 18% onih koji nemaju pravo glasa. Ta vrlo gruba računica pokazuje da bi najveće odstupanje mogla imati IV izborna jedinica (Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija) oko -15%.
S tim da po kriteriju odstupanja broja birača iz 2020. i odnosu na popis, razlika bi mogla biti i veća. Zatim bi i više od 12% moglo biti odstupanje u VII (Karlovačka, jugozapadni dio Zagrebačke, istočni dio Primorsko-goranske te zapadni i južni dijelovi Zagreba), a – 12% u V izbornoj jedinici (Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska). Oko 10% u II (Koprivničko križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, istočni dio Zagreba i Zagrebačke županije), oko - 9% u VI (jugoistok Zagrebačke, Sisačko-moslavačka, jugoistok Zagreba) i oko 9% u X (južni dio Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanska).
I u IX izbornoj jedinici (Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske) odstupanje bi moglo biti oko 7%. Glas birača u izbornim jedinicama s negativnim odstupanjem vrijedi više, od glasa birača u jedinicama s pozitivnim odstupanjem. Grubi izračun jasno ukazuje da stvarni broj birača značajnije odstupa u više izbornih jedinica, odnosno da je nezakoniti nesklad još veći nego je bio. Ustavni sud je 2010. upozorio na potrebu izmjena zakona o izbornim jedinicama, a i uoči posljednjih parlamentarnih izbora upozorio je da bi zbog toga mogli biti neregularni.
Sretna je okolnost što su rezultati izbora bili takvi da sporni nesklad u broju birača po izbornim jedinicama nije odlučujuće utjecao na sastav Hrvatskog sabora. Nakon što je Popis stanovnika 2021. otkrio apsurde s popisom birača, i vladajući su očito shvatili da je nužno napraviti novu izbornu podjelu Hrvatske, za što nije imala vremena, hrabrosti ili znanja ni Vlada Zorana Milanovića.
Sljedeće možda i dvije godine vjerojatno ćemo se nagledati političkih potezanja konopa između vladajućih i oporbe, velikih i malih stranaka, regionalnih i nacionalnih, jer o izbornom prekrajanju Hrvatske uvelike može ovisiti i budući sastav Hrvatskog sabora pri čemu će svi voditi računa i o potencijalnim koalicijskim partnerima i protivnicima. Iako bi pri tomu trebalo voditi računa da se zakon donosi za barem 10 godina, barem do sljedećeg popisa stanovništva.
Smanjiti broj izbornih jedinica na 6 sa po 20 zastupnika. Plus 6 manjinaca i 3 dijaspora. Ukupno 129. Više nego dovoljno.