Većini hrvatskih građana zajedničko je to što žive u vlastitom stanu ili kući (ili su taj stan ili kuća u vlasništvu kojeg od člana zajedničkog kućanstva), a u tom stanu ili kući imaju hladnjak, stroj za pranje rublja, fiksnu telefonsku liniju, televizor i barem jedan mobitel. Najveći ih broj ima i osobni automobil.
Navedena trajna dobra u visokim su postocima zastupljena u hrvatskim kućanstvima, pokazalo je nedavno istraživanje agencije GfK. Stanje je kod većine tih dobara vrlo slično ili u blagom porastu posljednjih nekoliko godina. Primjerice, 99 posto kućanstava pokriveno je telefonskom linijom, s time da fiksnu liniju ima oko 87 posto kućanstava, dok je 2007. godine pokrivenost telefonom iznosila 98 posto, a 82 posto kućanstava imalo je fiksnu liniju.
Dvostruko više laptopa
S mobitelima smo se stabilizirali pa već nekoliko godina 89 posto kućanstava ima barem jedan mobitel (najviše u Istri s Primorjem, 99 posto, te u Zagrebu i Dalmaciji po 95 posto). Kako raste broj članova kućanstava, tako raste i broj mobitela.
Prosječan broj mobitela po kućanstvu je dva i pol (u Zagrebu 2,8, a kod kućanstava s najvišim prihodima 3,4). U trećini kućanstava danas se već nalazi barem jedan smartphone/Blackberry/iPhone, dok pametni telefon ima 57 posto kućanstava s više od 11 tisuća kuna mjesečnih primanja.
Dugo već 99 posto domova ima televizor, a u više od pola slučajeva (55%) to su prijamnici s ravnim ekranom – plazma ili LCD. Očekivano, češće u domovima s primanjima većima od 11.000 kuna (75%). Prosječan broj televizora po kućanstvu je jedan i pol.
Simbol suvremene pismenosti, računalo, posjeduje 67 posto domova, što je gotovo deset posto više nego prije tri godine, usporedimo li s istovjetnim istraživanjem GfK za 2007. godinu. Od tada se pak udvostručio broj prijenosnih računala. Naime, klasično stolno računalo upotrebljava se u 50 posto domova, dok je prijenosno prisutno u 26 posto kućanstava – što je 2007. godine bilo samo u 13 posto slučajeva.
Zanimljivo, perilicu posuđa ima tek trećina kućanstava, a iznadprosječno je prisutna na moru (Istra s Primorjem 61%, a Dalmacija 48%).
Ništa bez škrinje
Zato svaki drugi dom, uz obvezni hladnjak, ima još i zamrzivač, ponajviše u manjim mjestima, gdje je prisutniji običaj stvaranja zaliha hrane. S druge strane, uz nezaobilaznu perilicu rublja, sušilicu ima tek nešto više od 10 posto kućanstava (u Zagrebu 17%). Klimatizacijski uređaj nema ni trećina građana (oko 28%), a videokameru tek 10 posto.
CITATELJ300, slazem se sa Tobom.Pa valjda znas recenicu : NE VJERUJ STATISTICI KOJU NISI SAM FALSIFICIRAO...pogotovo ne na brdovitom Balkanu !!! Pozdrav...