Hrana nije pojeftinila koliko se očekivalo, no uvoz zato dostiže nove rekorde. Samo u srpnju, prvom mjesecu članstva u EU, u Hrvatsku je uvezeno čak 3 milijuna konzumnih jaja ili 524% više nego u istom mjesecu godinu prije, a osim u peradarskom, porazne su brojke i u mliječnom i mesoprerađivačkom sektoru, doznajemo u Croatiastočaru, gospodarsko-interesnom udruženju najvećih “igrača” iz te industrije.
U modi piletina i puretina
– Uvoz svježeg svinjskog mesa narastao je u srpnju četiri puta, odnosno 300%, govedine svih kategorija u prosjeku 40%, dok je uvoz mesnih proizvoda veći za 17% u odnosu na srpanj 2012. – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Smatra da je sličan trend, iako zasad nema statistika, nastavljen i idućih mjeseci. Sve je više, naime, novih europskih zemalja koje osvajaju naše tržište i u tom nastojanju cijene snižavaju do dampinških. Iz Poljske, koja uz Letoniju, Rumunjsku i Litvu, slovi kao zemlja s najnižim cijenama, svježu smo junetinu, primjerice, uvozili za samo 2,92 eura za kilogram, a na tamošnjem je tržištu samo 0,02 eurocenta jeftinija. To je i jedan od razloga što se u srpnju, koji je i špica turističke sezone, povećao i uvoz svinjskih polovica.
U srpnju 2012. uvezeno ih je samo pet tona, a u srpnju 2013. 803 tone ili oko 1600% više! Značajno je rastao i uvoz konzumnih kategorija pilećeg i purećeg mesa, kojima smo dosad, kao i jajima, u pravilu pokrivali vlastite potrebe, dok je zbog drastičnog pada proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda – za više od 100 milijuna litara u 2013., što nas vraća na stanje iz 2003. – njihov uvoz samo u srpnju rastao 86%. Svježeg sirovog mlijeka uvezli smo 175% više, vrhnja 33%, mlijeka u prahu 2267%, maslaca 127%, a sireva poput gaude, edamera i ementalera 50% više. Istodobno je izvoz pao 48% pa nam je uvozno-izvozna bilanca negativnih 138%, doznajemo od Bobetića.
Presušilo mlijeko
– Situacija je i više nego složena – tvrdi on, ističući da teška gospodarska situacija, slaba konkurentnost, needuciranost i niska proizvodnost domaćih proizvođača, pritisnutih nelikvidnošću i kreditnim zaduženjima, ne obećavaju brzo rješavanje problema. Postoje određene inicijative iz sektora, no zabrinjava što država još ne izlazi sa srednjoročnim i dugoročnim ciljevima i nužnim interventnim mjerama.
– Naravno da ne možemo biti konkurentni, ako ne cijenimo svoju proizvodnju i velemajstori smo u čišćenju europskih skladišta – kaže Jakov Ćorić iz Gale, najvećeg proizvođača konzumnih jaja. Objašnjava da je uvoz u srpnju dijelom bio opravdan jer kod nekih proizvođača, koji se još nisu prilagodili standardima EU, kavezi za nesilice zjape prazni, dok neki zbog astronomskih cijena soje i kukuruza potpuno odustaju od proizvodnje i pretvaraju se u trgovce i švercere.
– Mi još proizvodimo hrvatska jaja, a dokad ćemo, samo Bog zna – kaže Ćorić, dok po pitanju svinjogojstva, koje ne zadovoljava ni 40% ukupnih hrvatskih potreba, tonemo sve dublje. Samo u srpnju zaklano je 16% manje domaćih svinja u odnosu na trendove.
Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Stjepan Kušec kaže da zbog prekomjernog uvoza, koji je od srpnja dobio još veći zamah, ni on, a ni ostali svinjogojci ne uspijevaju prodati svoje svinje. Lanjsku proizvodnju od 5000 komada svinja, kaže, ove je godine smanjio na pola, dok drugi i zatvaraju farme. Zbog višestruko skupljih troškova proizvodnje i niske otkupne cijene mesa, koje diktira uvoz, RH je u prošlih nekoliko godina izgubila više od 1000 svinjogojaca, tvrdi Kušec.
Svijetla točka tek je izvoz junetine, tzv. milanskog reza za Talijane, koji je u srpnju 2013. u odnosu na srpanj 2012. veći devet puta.
Šta propali apotekar kaže na ovo? Koja je to točka plana 21?