Kako izgleda nalet automobila s 30 km/h na pješaka ili biciklista? Dramatično! Vidjeli smo to na crash testovima u sklopu seminara "Analiza prometnih nesreća uz primjenu digitalne forenzike" koju je na testnom centru Bugatti Rimac u zagrebačkom Mičevcu provelo Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP). Crash test lutka je nakon naleta automobila i to relativno malom brzinom od 30 km/h odletjela visoko u zrak, dok su bicikl i lutka na njemu pri istovjetnoj brzini pretrpjeli ozbiljan udar. U oba slučaja, da su umjesto crash lutki bili ljudi, zadobili bi ozljede opasne po život. A radi se o brzini koja se vrlo često premašuje u gradskoj vožnji.
U trećem crash testu automobil je brzinom od oko 50 km/h udario u drugi zaustavljeni automobil. Dakle, brzina je i dalje gradska, a udar auta u auto silovit i oba vozila nakon sudara nisu u voznom stanju. Možemo samo zamisliti kako bi prošli putnici da su bili u automobilima pri ovakvom sudaru.
- Hrvatsko društvo sudskih vještaka unutar svojih sekcija ima i sekciju koja se bavi prometom i sigurnošću prometa. Na poligonu za sigurnu vožnju smo vršili crash testove u svrhu edukacije vještaka koji uživo mogu vidjeti oštećenja na automobilu koja nastaju u odnosu na dinamiku same prometne nesreće, kao i u odnosu na brzine kada je pojedino vozilo naletjelo na drugo vozilo. Radi se o relativno malim brzinama oko 30 km/h, kojima se i mali broj nas vozi u gradskoj vožnji, a ipak su vrlo često i takve male brzine vrlo opasne, naročito za pješake i bicikliste koji mogu zadobiti vrlo ozbiljne ozljede - rekao nam je Krunoslav Ormuž, stalni sudski vještak za promet i profesor na Katedri za motore i vozila na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Ormuž je i pojasnio kakav je hodogram nakon što se dogodi prometna nesreća i koji je posao sudskih vještaka.
- Kada se dogodi prometna nesreća sudionici ili netko od svjedoka poziva nadležne službe, što u načelu jest policija, a po potrebi i hitna medicinska pomoć i vatrogasci. Policija tada obavlja očevid prometne nesreće i na neki način zamrzava postojeću situaciju pokušavajući sve moguće tragove pravilno obilježiti i odmjeriti referentne točke koje se stručno nazivaju fiksne točke mjerenja. Iz tih podataka i očevida prometne policije koje uključuju i kriminalističke analize poput razgovora sa svjedocima, uzročnicima i oštećenja automobila, sudski vještaci izrađuju takozvanu prostornu i vremensku dinamiku prometne nesreće iz koje bi trebalo utvrditi kako se ta prometna nesreća dogodila i kako se mogla izbjeći. Na temelju toga se, ako za to postoji osnova, državno odvjetništvo ili privatna osoba pokreće tužbu protiv počinitelja prometne nesreće - kaže Krunoslav Ormuž, koji je ujedno i Voditelj strukovnog odbora strojarstva i prometa HDSViP-a.
Policiji i sudskim vještacima od velike su pomoći novi sustavi koji postoje u novim automobilima koji bilježe telemetriju. U Europskoj uniji od srpnja će svi novi automobili morati imati tzv. crnu kutiju (event data recorder, EDR), koja između ostalog bilježi brzinu, korištenje pokazivača smjera i kočenje. Nakon nesreće ti se podaci mogu iskoristiti u rasvjetljavanju uzroka prometnih nesreća.
- Sustav će upamtiti je li u trenutku nesreće bila pritisnuta i u kojoj mjeri papučica gasa, pod kojim kutem je bio zakrenuto kolo upravljača, je li ili nije bila pritisnuta pedala kočnice, koja je bila brzina u trenutku naleta koja se memorira obično u modulu zračnog jastuka. Svi automobili unatrag nekoliko godina imaju ugrađen EDR, s time da će sada uz nove odredbe biti omogućen neometan ulaz u podatke ovlaštenim osobama - objašnjava Ormuž.
Ove su godine statistički podaci o prometnim nesrećama i stradalim osobama u cestovnom prometu zabrinjavajući.
- Ove je godine u prva četiri mjeseca na našim cestama poginulo 65 osoba, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je poginulo 59 osoba povećanje, a povećan je i broj prometnih nesreća. Ali, bilježimo i rast prometa na našim cestama posljednjih godina, primjerice, na autocestama za 11,6 posto i 1,2% na državnim cestama, kao i na svim drugim cestama. Također, prema podacima Centra za vozila Hrvatske svako vozilo je prešlo 2600 km više, a u Hrvatskoj je registrirano 97.500 više vozila i 35.000 više vozača. Sve je to doprinijelo tome da bude više prometnih nesreća i stradalih u prometu - rekao je Darko Grac iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a RH.
Posebno je istaknuo korištenje mobitela od strane vozača u vožnji kao uzrok prometnih nesreća u posljednje vrijeme, ali i od strane pješaka i biciklista na nepropisan način u prometu.
